Niz zgusnutih geopolitičkih događaja i neuobičajene pojave na nebu prije potresa potiču sumnju u prirodnost potresa u Turskoj i Siriji otvarajući na nezavisnim medijima rasprave o mogućnosti izazivanja potresa ljudskim djelovanjem.

Stanovnike potresom pogođena područja Turske, uz munje i bljeskove, posebice je dojmila pojava misterioznog “vatrenog oblaka” u obliku diska, snimljenog nad Kahramanmaraşom, Niğdeom, a potom Vanom, da su se pitali može li ta pojava biti prirodna. Ako je nakon što je “vatreni oblak” viđen, uslijedio potres, je li taj oblak bio njegovim glasnikom? – pitaju se u emisiji Ne Var Ne Yok (Što ima) Beyaz Tv na istoimenom youtube kanalu (ovdje).

I u Hrvatskoj je bio potres, u Petrinji, Zagrebu, Krku – sjećaju li se stanovnici munja, bljeskova i misterioznih oblaka na nebu?

Na pitanje može li se predvidjeti potres odgovor je američkog USGS-a (US Geological Survey) negativan, jer je za to potrebno definirati 3 elementa: 1) datum i vrijeme, 2) mjesto i 3) magnitudu (ovdje). Europski EMSC (European-Mediterranean Seismological Centre) također tvrdi da se potres ne može predvidjeti (ovdje).

Pokojni turski geofizičar Ahmet Mete Işıkara (ovdje), poznat po nadimku Djed potresa (tur. Deprem Dede), godinama je radio na podizanju svijesti u ljudi stalno izgovarajući riječi upozorenja “poduzmite mjere predostrožnosti” jer “ne zaboravite, ne ubija potres, zgrade ubijaju“. Na panelu u Adani 2011. godine Işıkara je upozorio na mogući potres od 7 stupnjeva po Richteru u provinciji Hatay. Işıkara nije zadovoljio sve elemente prema USGS-u, ali je njegovo upozorenje postalo katastrofalnom stvarnošću upravo u tom području 12 godina kasnije, 6. veljače 2023. godine.

Turska se nalazi na vrlo trusnom seizmičkom području koje presjecaju brojni sustavi rasjeda. “Područje [oko Antakye, glavnog grada provincije Hatay] geološki je vrlo nestabilno. Ovdje se susreću tri tektonske ploče. Posljednji slično jak i razoran potres dogodio se na sličnom mjestu 1114. godine. To je omogućilo nakupljanje napetosti na granicama ploča tijekom više od 900 godina, koje su sada nestale”, objašnjava njemački geofizičar Andreas Schäfer s Geofizičkog instituta pri KIT Karlsruheoškom Institutu za Tehnologiju (ovdje).

Mogu li ELF valovi izazvati potres?

Fizičar Dr. Brooks Agnew radio je tomografiju tla za privatnu kompaniju koristeći valove ekstremno niske frekvencije (ELF Extremely Low Frequency) u svrhu pronalaženja nafte i plina. Sluteći da je time nehotice izazvao potres, Dr. Agnew kaže:

„U proljeće 1987. tražili smo naftu i plin u Oregonu. Tog smo dana imali drugačije rezultate od očekivanih jer su naši ELF valovi izazvali potres jačine 4 Rihtera. Bili smo iznenađeni. Područje se nalazi blizu zone rasjeda Pacifika i poznato je po visokom seizmičkom riziku. Izbio je [potres] čim smo uključili naš uređaj.“

Dr. Agnew demonstrira način na koji je mogao izazvati potres opisujući ga kako slijedi:

„Ovo je model područja Oregona. Ovdje smo 1987. tražili naftu i plin. Ovaj sloj predstavlja zonu rasjeda u podzemlju. Kamen [postavljen na kosinu] predstavlja potencijalnu energiju u tlu. Poslat ćemo ELF valove i pokazati da oni zaista mogu izazvati potres.“

Ovdje dr. Agnew koristi zvučnik kako bi izazvao valove, i kaže: “ELF valovi vibriraju u tlu, a na pravoj frekvenciji mogu imati razorne posljedice“. Nekoliko sekundi kasnije kamen je otklizao niz kosinu.

„U samo nekoliko sekundi frekvencija u našem modelu pokrenula je potencijalnu energiju u kamenu. U stvarnosti bi vjerojatno proklizao nekoliko stotina kilometara. Uvjeti već postoje – potrebna je samo aktivacijska energija da bi se pokrenula. Ovo je mala mjera i koristimo samo 30 vati.“

Kad HAARP pošalje ELF valove u ionosferu, onda se oni reflektiraju i teku kroz zemlju i oceane. Kad bi se 3,6 milijuna vati ELF valova, namjerno ili nehotice, poslalo u zonu rasjeda, izazvali bi, prema dr. Agnewu, strašan potres (ovdje i ovdje).

Može li hidrauličko frakturiranje izazvati potrese?

Frakiranje ili hidrauličko frakturiranje način je vađenja prirodnog plina ubrizgavanjem tekućine u bušotinu pod visokim tlakom kako bi se lomila stijena i oslobodio plin koji ona sadrži. „Kad biste znali sve o temeljnoj geologiji, bilo bi lako izračunati koja bi količina tekućine izazvala potrese za određenu bušotinu. Ali učiniti to u stvarnom životu, nevjerojatno je teško, kaže Ryan Schultz, seizmolog i geofizičar sa Sveučilišta Alberta u Kanadi. A ta tekućina otpadna je voda, nusproizvod pijeska, vode i kemikalija (ovdje), koja se ponovo ubrizgava u neku bušotinu tvoreći bazen koji tlači stijene u podzemlju. “Vjerojatnost jakih induciranih potresa u korelaciji je s volumenom ubrizgane tekućine. (…) Ova se korelacija trenutno vidi u Sjedinjenim Državama gdje većina induciranih potresa nije uzrokovana frakiranjem samim po sebi, već tijekom visokotlačnog ubrizgavanja velikih količina vode“, kaže prof. dr. Marco Bohnhoff, geofizičar, iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti, koji provodi i intenzivno istraživanje seizmičkog ciklusa na svjernoanadolijskom rasjedu u Turskoj (ovdje). Simulacije su pokazale da se veliki potresi mogu izbjeći ako operateri zadrže stopu ubrizgavanja na 2000 kubičnih metara dnevno – što je brzina protoka usporediva s malim javnim vatrogasnim hidrantom – izvješćuje Jennifer Chu ispred Ureda za novosti MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) u članku Novi pristup sprječavanju potresa izazvanih ljudskim djelovanjem (A new Approach to preventing human-induced earthquakes) (ovdje).

S tehnikom frakiranja povezana je velika većina potresa na naftnim i plinskim područjima Sjeverne Amerike, a pojedini su stanovnici SAD-a pokrenuli tužbe zbog ozljeda i štete na domovima uzrokovanih potresima koje je izazvala industrija nafte i plina (ovdje). U SAD-u mnoga su područja bila pogođena rojevima potresa upravo ondje gdje se izvodila tehnika frakiranja (Arkansas, Ohio, Oklahoma, Texas) (ovdje). Istraživački članak sa slike nalazi se na poveznici ovdje.

Analiza je pokazala da je frakiranje uzrokovalo svakodnevne potrese na jedinoj aktivnoj lokaciji u Velikoj Britaniji u Preston New Roadu u Lancashireu, izvješćuje The Guardian (ovdje). Između 2018. i 2019. godine mjesto u blizini Blackpoola bilo je odgovorno za 192 potresa tijekom 182 dana, prema analizi podataka knjižnice House of Commons.

I u Hrvatskoj se pojavila bojazan da je možda uzrokom potresa u Petrinji tehnika frakiranja. Više o tome može se doznati iz intervjua s istraživačkim novinarom Robertom Valdecom na temu “Ima li ‘fracking’ veze s potresima kod Petrinje?” (ovdje).

“Moja su se prva istraživanja u vezi s područjem Kahramanmaraşa odvijala 1980. godine u ime privatne naftne tvrtke”, zapisao je sada umirovljeni turski geolog Yüksel Önem. I upravo je Kahramanmaraş – seizmički vrlo opasan jer se nalazi na rasjedu anadolijske i arapske ploče – područje naftnog bušenja tehnikom frakiranja. Golemi naftni bazen Dadaş, bogat škriljevcem, također je izuzetno opasan zbog horizontalnog bušenja i hidrauličkog lomljenja stijena. Ukratko, kao što upozorava geolog Armağan Derman “naftna je geologija Turske dobro poznata i bušotine su čak stvorene u vrlo rizičnim bazenima“(ovdje).

U nastavku, video naslova Eksperiment potresa u SAD-u s bombom u bušotini (Das Erdbebenexperiment der USA mit der Brunnenbombe) prikazuje potres “jačine 6.8 po Richteru” s “preko tisuću naknadnih potresa u prvih 30 dana nakon eksplozije“:

“U seizmometrima se lako razlikuje je li podrhtavanje eksplozija ili potres prema visokoj frekvenciji detektiranih valova podrhtavanja“, kaže turski inženjer geofizike prof. dr. Övgün Ahmet Ercan (ovdje). “Dok bomba detonira, ona komprimira stijenu neposredno uz nju, i to se širi prema stanicama za snimanje” kao “P” valovi, rekao je prof. Douglas Dreger, seizmolog sa Sveučilišta Berkely, Kalifornija. Prvi val koji stigne do seizmometra generira signal “gore“. Seizmolozi koriste izraz “gore” jer se tlo zapravo pomiče prema gore kad dođe faza kompresije P vala i stisnuto podzemno kamenje i tlo strše prema gore na površinu (ovdje).

Što ljudi govore o potresu u Turskoj?

Prvi video (ovdje) pokazuje požar izazvan eksplozijom prije potresa koji snima netko od nazočnih ljudi. Nekoliko sekundi poslije čuje se glas: “Dolazi potres” (tur. “Deprem oluyor.”) I kao što sam korisnik twiter profila kaže: “… obratite pozornost na govor, jasno potvrđuje ono što govorim od prvog dana, eksplozija prije potresa!” – slika lijevo

Drugi video (ovdje) opisuje potresom pretvoreni maslinik u kanjon [u pokrajini Hatay 40m dubok, 50m širok i 300m dug – ovdje]. Ljudi obližnjega sela izjavili su da su prvo čuli eksploziju, potom se stvorio sloj dima, a onda je nastupio potres. U 44. sekundi može se poslušati izjava koja glasi: “Dogodila se eksplozija. Ja sam tu ekploziju čuo. Mi smo čuli jako moćan zvuk. Bum! takav zvuk sam čuo”, (tur. Patlama oldu. Ben o patlamayı duydum. Yanı biz çok büyük bir ses duydum. Bum! bir ses duydum”.) – slika desno

U nastavku – 2. dio: Geopolitički događaji koji potiču sumnju u prirodnost potresa