Za Diomedove otoke službeni narativ , koji podržava i SAD i Rusija, kaže da su to dva mala otoka u sredini Beringova tjesnaca koje je otkrio danski istraživač Vitus Jonassen Bering po kojemu je tjesnac dobio ime. U povijesti je tjesnac, prikazan na NASA-inoj fotografiji, dobio nadimak “ledena zavjesa”, što je imalo više veze s hladnoratovskim napetostima nego klimom. Udaljenost između Velikog Diomeda, koji pripada Rusiji, i Malog Diomeda, koji pripada SAD-u, je 3,8 km. Između njih prolazi međunarodna datumska granica ili linija (international dateline) što znači da za jedan otok kalendarski dan započinje, a za drugi završava. Stoga je Veliki Diomed 21 sati (20 sati ljeti) ispred Malog Diomeda. Ta nevidljiva datumska granica inspirirala je nadimke „Otok jučerašnjice“ i „Otok sutrašnjice“, jer „kad pogledate otok Veliki Diomed, gledate u budućnost“.

Sukladno kretanju od Istoka prema Zapadu, Sunce izlazi prvo na Velikom, potom na Malome Diomedu. U razdoblju od ožujka do listopada vremenska razlika u izlasku Sunca je 4 sata, a od studenoga do veljače 3 sata, za otoke udaljene samo 3,8 km.

Da pojednostavimo. Živite u Zagrebu, u dijelu grada koji se zove Kruge. Krećete na posao u 6 sati i Sunce je već izašlo. Vaš je ured na udaljenosti jednakoj onoj između Diomedovih otoka, i nalazi se u drugom dijelu grada, na Trešnjevki naprimjer. A tamo je mrak još sljedeća 4 sata. I ne samo to. Dok ste doma, vi ste tamo danas, a kad stignete u ured, vi ste tamo jučer, računajući 21 sat unatrag. Je li to moguće? Možda da, ukoliko bi se Kruge i Trešnjevka nalazile na suprotnim stranama svijeta.

Da bismo mogli razumjeti ovu perfidno smišljenu zagonetku, pogledajmo kartu vremenskih zona. Vremenske se zone izračunavaju koristeći referencu nultoga meridijana smještenog u Londonu (Greenwich). Od nultoga meridijana prema istoku dodaje se do jednoga sata za svaku vremensku zonu, a prema zapadu oduzima se do jednoga sata. Najveći broj dodanih/oduzetih sati u odnosu na nulti meridijan je -12 prema zapadu i +12 prema istoku.

Na karti crne linije pokazuju granične točke, jednu u Rusiji (Chukotka) i drugu u SAD-u (Aljaska). Sukladno onome što karta pokazuje, Veliki Diomed se nalazi u zoni +12 sati, i kad je u Londonu 12 sati (podne), na Velikom Diomedu je 24 sata (ponoć) i za njega počinje novi dan. Mali Diomed se nalazi u zoni -11 sati, što znači da je na Malome Diomedu 1 sat ujutro (ili 1 sat poslije ponoći), što znači da je za njega jedan sat poslije počeo novi dan. Ostaje nejasnim kako se došlo do informacije da između Velikog i Malog Diomeda postoji vremenska razlika od 21 sata?

Jedno pitanje zbunjuje – u što gleda Mali Diomed? Otok je to bez vojske, na kojemu u malenome selu živi 83 stanovnika prema jednom, a prema drugom izvoru 115 stanovnika? U Rusiju? Nije li to, u najmanju ruku, neobično da se SAD-u, koji ima skoro 800 vojnih baza načičkanih diljem svijeta, posebice uz rusku granicu, tik pred nosom šepiri ruska vojska?

Karta Johanna Baptista Homanna, izrađena između 1710. i 1731. godine, „prikazuje ‘Terra Esonis Incognita’, koja predstavlja mitski kontinuirani kopneni most od Sjeverne Amerike do Azije, sjeverozapadni prolaz“. Karta Adama Fridricha Zurnera, izrađena oko 1710. godine, „prikazuje ogromnu Terra Esonis Incognita, (…) kao gotovo neprekinuti kopneni most od Anianskog tjesnaca do Azije“.

Tjesnac Anian bio je polu-mitski tjesnac, dokumentiran oko 1560., za koji su rani moderni kartografi vjerovali da povezuje Sjevernu Ameriku i Aziju. Tjesnac Anian na kartama se pojavljivao čak južno do Kalifornije. Ali pravi je tjesnac otkriven 1728. godine poznat kao Beringov tjesnac, navodi Wikipedia.

Ako Terra Esonis Incognita postoji, ona je od nas skrivena i za nas je zabranjena zona, a Mali Diomed možda u nju gleda.

Jedna mala digresija. Da je toliko satelita koliko kažu da ih prha u niskoj Zemljinoj orbiti opremljeno kamerama, u tom bi slučaju uz fotografske zakrpe GoogleEartha mogao postojati i GoogleEarth Live koji bi omogućio promatranje uživo bilo koje točke na Zemlji, primjerice onoga u što gleda Mali Diomed…